Financijski aspekt procesa dizajniranja ambalaže često može biti problematičan iz više razloga:

a. Cijena izrade štance koja često može biti mijenjana i dorađivana do finalne verzije
b. Cijena i vrijeme isporuke posebnih papira ili kartona
c. Cijena klišeja i tiskovne forme u 1:1 mjerilu za oplemenjivanje otiska
d. Cijena i neisplativost izrade proba u mjerilu 1:1 na tiskarskom stroju na kojem će cijela naklada biti otisnuta

Kako bi se proces oblikovanja ambalaže učinio financijski podnošljivijim, može se pribjeći izradi smanjenih modela buduće ambalaže sa svim oplemenjivanjem i podlogama kakve će biti korištene i u finalnoj proizvodnji.

Pri tome se koriste ručni postupci oplemenjivanja koji su ekonomičniji za male probne naklade od svega par otisaka, kao i digitalni otisci u malim nakladama ako to vizualno rješenje dopušta (Offset tisak kao tiskovna tehnika je i dalje kvalitetniji no problematična mu je ekonomičnost na malim nakladama).

Kao primjer možemo navesti Hammer Head kutiju, koja je također realizirana na ovaj način. Sama cijena i dostupnost papira za kutiju sa zlatnom prašinom od cca 1,2 eur/kom ukazuje koliko bi bilo skupo raditi probe u stvarnom mjerilu, kao i dodatno oplemenjivanje u vidu sitotiska u jednoj boji i pete boje u tisku.

Jedan od ciljeva dizajnerske usluge je i naručitelju omogućiti cjenovno prihvatljive probe tokom procesa odlučivanja i razvoja proizvoda.

Korporativna društvena odgovornost ili društvena odgovornost poslovanja (DOP) predstavlja opredjeljenje tvrtke za unaprjeđenje dobrobiti zajednice kroz diskrecionu, dragovoljnu poslovnu praksu i doprinose na račun vlastitih resursa.

Najvažniji element ove definicije je izraz dobrovoljno i ova se opredijeljenost mora jasno iskazati da bi se za tvrtku moglo reći da je društveno odgovorna. Izraz dobrobit zajednice podrazumijeva jednako i uvjete života ljudi i pitanja očuvanja okoliša.

Neki od suvremenih trendova u DOP-u su:

- sve veća povezanost tvrtke s društvom i davanja društvu
- intenzivnije izvještavanje
- uspostavljanje korporativne norme da je dobro činiti dobro
- od prinude i obveze k poslovnoj strategiji. Tradicionalni pristup se često svodio na ispunjavanje obveze, dok je novi pristup podržavanje društva kao strategija.

Sudjelovanje u korporativnim društvenim inicijativama pruža puno koristi i izgleda dobro u očima potencijalnih potrošača, investitora, financijskih analitičara i poslovnih partnera, kao i u godišnjim izvještajima, sredstvima informiranja, saboru i sudstvu.

Zapaženo je da ono djeluje dobro na zaposlenike, postojeće klijente, dioničare i članove upravnih odbora, a sve je više dokaza i da čini dobro-kako društvu, tako i brendu što sa svoje strane utječe i na krajnji rezultat. Postoji i mišljenje da korporacije koje uživaju veliki ugled zbog svoje društvene odgovornosti u stvari dulje traju.

Business for Social Responsibility pruža tvrtkama informacije i usluge u vezi s povezivanjem korporativne društvene odgovornosti i relevantnog poslovanja i strategija. Na osnovi njenog istraživanja i iskustva može se zaključiti da su tvrtke (preuzimajući tu odgovornost) ostvarile niz različitih koristi, kao što su, između ostalih:

- Povećanje prodaje i udjela na tržištu
- Jačanje pozicije branda
- Jačanje korporativnog imidža i utjecaja
- Jačanje sposobnosti za privlačenje, motiviranje i zadržavanje zaposlenika
- Smanjenje troškova poslovanja
- Povećanje privlačnosti za investitore i financijske analitičare.

Koji su najveći izazovi u provedbi korporativne društvene odgovornosti i relevantnog poslovanja i strategija?
Ugrubo možemo definirati nekoliko kategorija ili izbora koji predstavljaju strateške odluke:

- Izbor primjerenog društvenog cilja
- Izbor akcije koja se odnosi na cilj
- Provedba planova
- Mjerenje doprinosa

Ova pitanja su vrlo slična temeljnim pitanjima kada se stvara novi proizvod ili definira novi projekt-tzv. PDCA matrica (planning, design, control and action) s povratnom spregom kako bi se cijeli proces usavršavao.

Šest načina na koje tvrtka može činiti dobro:

1. Korporativno promoviranje društvenih ciljeva/podrška rastu brige i svijesti za stanje u društvu (corporate cause promotion)
2. Korporativni društveni marketing/marketinške kampanje s ciljem promjene ponašanja u društvu (social marketing)
3. Marketing tvrtke povezan s društvenim ciljevima/donacije ovisne o opsegu prodaje (cause-related marketing)
4. Korporativna filantropija/dobročinstvo prema drugima u zajednici (corporate philanthropy)
5. Društveno koristan rad/zaposlenici-volonteri (employee volunteerism)
6. Društveno odgovorna poslovna praksa/redovno poslovanje temeljeno na povišenoj društvenoj odgovornosti (socially responsible business practice)

Navedeni tekst je izvadak iz nekoliko poglavlja knjige “Društveno odgovorno poslovanje” autora Philipa Kotlera i Nancy Lee.

Mantra naših intelektualnih usluga je “dizajn dodaje vrijednost” brandovima, kompanijama, vlasnicima, zaposlenicima i dioničarima. Iako to može zvučati apstraktno, svaka kuna uložena u dizajn vraća se višestruko, što se odlično vidi u proizvodima i uslugama kompanija poput Apple-a, Swatch-a, u nacionalnom smislu dresovima naše reprezentacije, Švicarske kao zemlje i brojnim drugim primjerima.

Dizajn je danas jedna od rijetkih aktivnosti koja već bazičnom primjenom vraća više od uloženog.

Kako bi bili manje apstraktni i subjektivni u širenju naše poruke, u nastavku su neke činjenice iz izvještaja Design Councila iz Velike Britanije 2007. godina, a publikacija se zove “The Value of Design Factfinder report”.

Izvještaj u većem dijelu čine dva istraživanja: Nacionalno istraživanje među tvrtkama iz 2005. i istraživanje o dodanoj vrijednosti iz 2007. godine. Obrađen je bazični uzorak od 1500 kompanija (prosječno s 10 zaposlenih), a njih 250 je identificirano kao kompanije koje su usvojile ili koriste dizajn kao integralnu komponentu poslovanja, i s njima je napravljeno detaljno istraživanje koje je baza za dolje navedene rezultate i podatke.

Uživajte u rezultatima koji nisu novi, no u proteklih 6 godina konkurencija je postala sve jača, pritisak na cijene sve veći, a uloga dizajna sve važnija.

Kako dizajn poboljšava učinkovitost biznisa? 46% direktora vjeruje da dizajn poboljšava tržišni udio i obrtaj.

Koliko dizajn može povećati tržišni udio? Prosječno 6.3%, no u sektorima maloprodaje, veleprodaje, proizvodnje i turističnih usluga oko 7.2%.

Koliko dizajn može poboljšati obrtaj? Na svakih 100 funti uloženih u dizajn, obrtaj se povećao za 225 funti.

Koliko dizajn može povećati profit? Na svakih 100 funti utrošenih u dizajn, profit raste za 83 funte.

Koliko kompanija mjeri povrat na ulaganje u dizajn (RODI - Return On Design Investment)? Jedna od 5 kompanija prati RODI indeks.

Što najviše motivira kompanije na upotrebu dizajna? Razvoj inovativnih proizvoda i usluga (42%), razvoj kvalitetnijih proizvoda i usluga (29%) i pružanje dodane vrijednosti kupcima (18%).

Koliko je dizajn važan za uspjeh biznisa? Skoro pola (47%) brzorastućih kompanija smatra dizajn krucijalnim za poslovni uspjeh.

Koja je pozicija dizajna u usporedbi s ostalim faktorima poslovnog uspjeha? Najvažniji (16%), 2. po važnosti (3%), 3. po važnosti (4%), 4. po važnosti (6%), 5. po važnosti (14%), 6. po važnosti (45%) i najmanje važan (11%).

Nadalje, tu je i pozitivna veza između dizajna i veličine tvrtke. 15% malih kompanija ističe dizajn na 1. mjesto, dok to čini 23% srednje velikih kompanija i 29% velikih kompanija.

Brzorastuće kompanije i proizvođači su najskloniji isticanju dizajna kao najvažnijeg faktora za poslovni uspjeh.

Koje tipove dizajna tvrtke najčešće koriste? Komunikacijski dizajn (52%), digitalni i multimedijski dizajn (31%), industrijski i produkt dizajn (17%), dizajn interijera i izložbenog prostora (13%), dizajn usluga (6%).

Gdje kompanije primjenjuju dizajn? Korporativne komunikacije i branding (50%), marketing (48%), razvoj novih proizvoda (28%), interne komunikacije (19%), poslovno planiranje (16%), R&D (12%) i ništa od navedenog (24%).

Potrebno je izraditi dva plakata u nakladi od 100 kom svaki, formatu 50x70 cm i različitog sadržaja.

Kako ostvariti uštedu? ...

pročitajte više